Umjetni božićni bor, rezano stablo ili živo božićno drvce u tegli – što je ekološki bolja opcija

Umjetni božićni bor, rezano stablo ili živo božićno drvce u tegli – što je ekološki bolja opcija

Umjetni plastični bor

Umjetno stablo nije nikakva ekološki prihvatljiva opcija, jer se umjetna božićna drvca gotovo da ne mogu reciklirati, za razgradnju jednog drvca potrebne su tisuće godina, a za njegovu proizvodnju treba utrošiti energiju što rezultira zagađivanjem, pa zapravo umjetna božićna drvaca i ekologija ne idu ni u kakvu zajedničku rečenicu. Jedina prednost plastičnih borova, odnosno umjetnih božićnih drvca je to što su financijski isplativija, pa kada jednom kupite umjetno božićno drvce, možete ga koristiti godinama bez dodatnih troškova.

Ali s umjetnim božićnim drvcima zapravo kupujete metal i plastiku koju je gotovo nemoguće reciklirati, pa je pitanje vrijedi li mala financijska ušteda ekoloških troškova.

Božićni bor u tegli ili rezani bor

Dakle, kada postavite pitanje što je ekološki najprihvatljivija opcija, prava dilema se vodi između živog drvca u tegli i rezanog stabla. Ali zapravo utjecaj na okoliš je otprilike jednak, pa dilema i nije dilema. S ekološkog stajalište stabla u tegli jednako su ekološki prihvatljiva kao i rezana stabla. Budući da je stabla u tegli nemoguće održati živima dugi niz godina u stanu, pa će nakon malo vremena živo stablo iz tegle završiti na kompostu ukoliko ga u međuvremenu negdje ne presadite.

Rezano stablo s ekološkog stajališta je sasvim u redu i nema ekološki negativnih posljedica. Stabla za božićna drvca se ne sijeku u šumama, nego u rasadnicima, gdje se nakon što se svako stablo posiječe, zamjenjuje novim. Nakon blagdana, rezana stabla komunalna poduzeća odvoze i kompostiraju ih. Od njih nastaje kompost. Stoga je najvažnije da rezana stabla ne odlažete u mješoviti otpad, nego na za to predviđena mjesta kako bi ih se mogla kompostirati. Eventualni negativni utjecaj rezanih stabala na okoliš je zanemariv.

Mnogi od nas su možda i pomislili kako će kupujući umjetno stablo, zaštititi bar jedno stablo u šumi od sjekire, međutim, takva ideja nema nikakvog opravdanja, jer se božićna drvca ne sijeku u prirodnim šumama. Zbog toga kada kupujete rezano božićno drvce, a želite postići što manji negativan utjecaj na okoliš birajte stabla koja su proizvedena lokalno, s certifikatom, kako biste izbjegli zagađenje emisijom ispušnih plinova tijekom prijevoza.

Ako želite postupiti ekološki ispravno, bitno je da znate da kupujete lokalno uzgojeno stablo, bilo rezano ili živo u tegli, te nakon korištenja pravilo odložite na mjesta za prikupljanje božićnih drvca ili u kompost. I to je najbolja opcija koju s ekološkog stajalište možete odabrati. Potpuno je nevažno da li će vaše božićno drvce biti rezano ili živio stablo u tegli koje kasnije nećete presađivati, nego ostaviti u domu, jer je vrlo mala šansa da će vam u zatvorenom prostoru drvce u tegli preživjeti do sljedećeg Božića. Ukoliko imate balkon, dvorište ili vrt, to je već druga priča, pa je u tom slučaju prednost na strani živog božićnog drvca u tegli.

Trenutno postoji mnogo više opcija za kupovinu lokalno uzgojenih božićnih drvca nego što je bilo u prošlosti, pa neka vam ne bude neugodno provjeravati o kojem se proizvođaču radi i gdje su uzgojena.

Vezano uz ekologiju i rezana božićna drvca trebate znati da ako kupujete lokalno uzgojena rezana stabla, bez dodatnih emisija prilikom udaljenih transporta i reciklirate ih nakon Božića, odnosno odložite tamo gdje će se kompostirati, zapravo za ekologiju radite pozitivnu stvar. Morate znati kako tisuće zimzelenih stabala raste u Hrvatskoj i daju sve benefiti koje i uobičajeno stabla daju za okoliš, a ta stabla ne bi postojala i nitko ih ne bi zasadio da nije Božića i tržišta božićnih drvca.

Zapravo najam božićnih drvca u tegli je ekološki najprihvatljivija opcija. Kupite živo božićno drvce u tegli, a nakon blagdana ga vratite prodavaču koji će ga vratiti u rasadnik ili posaditi u stanište gdje može rasti godinama.